12. -- a) I nazivi kontinenata, zemalja, drzava, pokrajina, gradova, sela i naseljenih m{j}esta uopste pisu se velikim pocetnim slovom svake r{ij}eci koja ulazi u njihov sastav (osim pr{ij}edloga i veznika kada nisu na pocetku):

Federativna Narodna Republika Jugoslavija (i Jugoslavija), Narodna Republika Hrvatska, Autonomna Pokrajina Vojvodina, Velika Britanija, Republika Francuska (i Francuska), Belgija, Svedska, Poljska, Evropa, Azija, Austrija, Dalmacija, Vojvodina, Istra, Crna Gora, Makedonija, Valjevo, Bjelovar, Pariz, Rim, Moskva, Podravina, Pomoravlje, Sremska Mitrovica, Mala Azija, S{j}everna Amerika, Juzna Amerika, Duga Resa, Bela Crkva, Grubisno Polje, Novi Pazar, Donji Banovci, Za Gorom, Pod Velje Brdo, Bosna i Hercegovina, Brod na Kupi.

b) Kada je prvi d{e|i}o dvoclanog naziva prid{j}ev koji ne ulazi u ime tacno odredjenog geografskog pojma, taj se prid{j}ev pise malim slovom: jugoistocna Azija (tj. jugoistocni d{e|i}o Azije), istocna Slavonija, zapadna Srbija, u srednjoj Bosni.

c) I svi ostali geografski nazivi pisu se velikim pocetnim slovom. Ali ako su sastavljeni od vise r{ij}eci, a druga r{ij}ec nije vlastita imenica -- velikim pocetnim slovom pise se samo prva r{ij}ec:

Jadransko more, Balkansko poluostrvo, Ohridsko jezero, Sar-planina, Hrvatsko primorje, Dilj-gora, Tetovska kotlina, Atlantski okean, Viski kanal, Stara planina, ali B{ij}eli Drim, Velika Morava, Prizrenska Bistrica.

13. -- a) Strane sv{ij}eta pisu se malim slovima: istok, zapad, s{j}ever, jug, jugoistok, s{j}everozapad. Ali ako neka od ovih imenica oznacava odredjene drzave i narode, onda se ona pise pocetnim velikim slovom (Predstavnici Istoka i Zapada traze put zblizenja).

b) Velikim pocetnim slovima pisu se i sve r{ij}eci koje ulaze u sastav naziva nebeskih t{ij}ela: Zemlja, Sunce, M{j}esec, Mars, Vlasici, Danica, Veliki Medv{j}ed, Kumova Slama.

14. -- a) Samo velikim pocetnim slovom prve r{ij}eci, ukoliko druge po redu same sobom ne zaht{ij}evaju veliko slovo, pisu se:

1) viseclana vlastita imena praznika: Nova godina, Prvi maj, Dan d{j}ecje radosti, Dan pob{j}ede, Dvadeset deveti novembar, Sveta tri kralja, Tri jerarha, Kurban-bajram, ali Dan Republike, Sveti Sava (praznik), Sveti Petar i Pavle (praznik).

B{el|ilj}eska. -- Kao sastavni d{e|i}o imena licnosti koja je nekad bila proglasena za sveca sv. (tj. sveti) pisemo malim slovima: sv. Sava, sv. Petar, sv. Antun. Ali se u nazivima m{j}esta, brda, crkava i sl. prid{j}ev sveti, kao i svaki drugi prid{j}ev kada je na pocetku naziva, pise velikim pocetnim slovom: Sveti Stefan, Sveti Ilija (brdo), Sveti Spas, Sveti Antun, Aja Sofija, Visoki Decani.

2) viseclani naslovi knjiga, d{j}ela, rasprava, clanaka, p{j}esama, propisa, zakona i dr.:

Gorski v{ij}enac, Seljacka buna, U registraturi, Nas jezik, Vjesnik u sr{ij}edu, Veciti mladozenja, Sveto pismo, Travnicka hronika, Na rubu pameti, Djacki rastanak, O vaspitanju ukusa, Zakon o sluzbenicima itd.;

3) nazivi ulica i trgova:

Brankova ulica, Trg zrtava fasizma, Trg bratstva i jedinstva, Radnicko naselje, Bosanska ulica ili Ulica bosanska, Ulica brace Kavurica, Lenjinov trg, Avalski drum;

4) nazivi organizacija, drustava i ustanova:

Savez komunista, Savezno izvrsno v{ij}ece, Demokratska stranka, Udruzenje knjizevnika Srbije, Organizacija ujedinjenih naroda, Sav{j}et za prosv{j}etu, nauku i kulturu, Dalmatinski sabor, Beogradski univerzitet, Hrvatsko narodno kazaliste, Klasicna gimnazija u Sarajevu (ali: U klasicnoj gimnaziji uce se i latinski i grcki jezik.), Narodna Banka FNRJ, Srpska akademija nauka, Matica hrvatska, Kotarski sud u Vinkovcima, Beogradsko dramsko pozoriste, Seljacka radna zadruga u Crvenki, Fabrika masina i alatiljka u Zelezniku, Varazdinska tekstilna industrija.

b) Kada su nazivi koji su navedeni u prethodnoj tacki jednoclani, ili kada se uzima samo po jedna r{ij}ec m{j}esto vise njih, onda se te r{ij}eci pisu velikim pocetnim slovima:

Uskrs, Bajram, T{ij}elovo, Nikoljdan, Ivanjdan, Gospodjica, Ruke, Koreni, Prolom (roman), Kletva, Otadzbina, Vece (p{j}esma), Jezik (casopis), Letopis (tj. Letopis Matice srpske), Filolog (Juznoslovenski filolog), Njegos u Vijencu op{ij}eva istragu poturica. Akademija (tj. Srpska akademija nauka) ima vise instituta. -- Obradjena je i pos{l|lj}ednja knjiga R{j}ecnika Akademije (misli se na Jugoslavensku akademiju znanosti i um{j}etnosti).

15. -- a) Velikim pocetnim slovom pisu se svi prid{j}evi izvedeni nastavcima -ov (-ev) i -in od vlastitih imenica:

Markov, Ivanov, Stanin, Jelicin, Petrovicev, Gajev, Jaksicev, Titov, Matosev, Zmajev, Seljin, Jupiterov, Perunov, Dijanin, Brundov, Galebova krma, Srbinov, Turcinov, Belgijancev, Karlovcaninov, Splicankin, Moravina pritoka, Maticina uprava, Akademijina izdanja itd.

b) Prid{j}evi izvedeni nastavkom -ski i od vlastitih imena pisu se malim slovom: titovski, lenjinski, vukovski, gajevski.