|
|
|
Up First Prev Next Last
Naslov: Djurdjeva Jerina
Napomena: Objavljena u Becu 1845., Vuk Stefanovic Karadzic
Djurdjeva Jerina
Posetala Djurdjeva Jerina
Ispod grada b'jela Smedereva
Pokraj vode tihoga Dunava,
A za njome Grgurevic Makso,
Za Maksimom majka Maksimova
Besjedila Djurdjeva Jerina:
"Moj unuce, nejacak Maksime!
"Bi li mene nesto sjetovao?
"Ja imadem scercu mljezinicu,
"Troji su je prosci zaprosili:
"Jedno prosi Vilip Madzarine,
"Od Madzarske od zemlje bogate;
"Drugo prosi od Moskova kralju;
"Trece prosi car Otmanovicu
"Od Stambola grada Carigrada;
"\Sjetuj mene dijete, Maksime,
"Kom cu proscu moju cerku dati?"
Besjedi joj dijete Maksime:
"Ja cu tebe, bako, sjetovati:
"Ako hoces mene poslusati,
"Podaj cerku Vilipu Madzaru,
"Te ce ona biti u bogatu;
"Ako ne das cerku za Madzara,
"A ti podaj od Moskovske kralju,
"Kad budemo s kraljem prijatelji,
"Moskovi su od boja junaci,
"Mogu nama pomoc' vojevati;
"Ako li je dades za Turcina,
"Turcin hoce zemlju od miraza,
"Hoce zemlju, hoce i gradove."
Kad to zacu Djurdjeva Jerina,
Maksima je rukom udarila,
Udari ga rukom po obrazu,
Kako ga je lako udarila,
Udarila po bijelu licu,
Cetiri mu pomjerila zuba,
Maksim pade u travu zelenu,
Svega g' crna krvca obalila,
Krvcu pljuje, a tiho besjedi:
"Bog t' ubio, moja stara bako!
"Kud je dala, u z'o cas je dala!
"\S njome dala zemlju i gradove!"
Kako rece, onako se stece:
Dade cerku za Otmanovica,
I s njom dade zemlju i gradove.
|
|
|