5. -- U latinici nije dopu¹teno znak za preno¹enje stavljati izmeðu dva znaka kojima se pi¹e jedan glas, nego se rastavlja: sa-njati, po-lje, ho-d¾a (a ne san-jati, pol-je, hod-¾a).

6. -- Ni u stranim se r{ij}eèima kada se pi¹u izvorno znak za rastavljanje ne stavlja izmeðu slovnih znakova kojima se pi¹e jedan glas, nego se one rastavljaju na ovaj naèin: Goe-the, War-szawa, Bau-delai-re, Ko-chanowski, Wa-shington.

7. -- Kada se u slo¾enim r{ij}eèima na sastavnim d{ij}elovima koji se lako raspoznaju naðu dva suglasnika jedan na kraju prvog a drugi na poèetku drugog d{ij}ela slo¾enice, rastavni znak se stavlja izmeðu njih: ras-poznati, raz-rez, iz-voditi, iz-vor, pod-metnuti itd.

Ali ako se granica izmeðu sastavnih d{ij}elova slo¾enica ne raspoznaje, onda se i one rastavljaju kao proste r{ij}eèi: ra-zum{j}eti, o-buæi, o-teti, u-zeti.

B{el|ilj}e¹ka. -- Ako treba rastavljati poluslo¾enice na onom m{j}estu Gd{j}e su spojene crticom, crtica se stavlja i na kraju prvog i na poèetku iduæeg reda:

Bilo- ©ar- Smail- Ivaniæ- -gora -planina -aga -Grad.

III PISANJE VELIKIH SLOVA

I

8. -- a) Velikim poèetnim slovom pi¹u se lièna imena i prezimena, kao i atributi i nadimci koji ulaze u sastav tih imena ili koji se m{j}esto njih upotrebljavaju:

Marko, Ivan, Stana, Jelica, Petroviæ, Vuk Stefanoviæ Karad¾iæ, Ljudevit Gaj, Ðura Jak¹iæ, Silvije Strahimir Kranjèeviæ, Vatroslav Jagiæ, Nikola Tesla, Jovan Cvijiæ, Antun Gustav Mato¹, Ljudevit Posavski, Du¹an Silni, Petar Veliki, Hajduk Veljko, Josip Broz Tito, Jovan Jovanoviæ Zmaj, Franjo Ogulinac Seljo, Zmaj Ognjeni Vuk, Had¾i Ðera, Plinije Mlaði, Dumas Otac, Stari, Seljo, Zmaj.

b) Pravi atributi uz vlastita imena i prezimena, tj. prid{j}evi koji se upotrebljavaju za bli¾e odreðivanje i imenice koje znaèe titulu, zvanje, zanimanje ili vrstu pi¹u se malim slovom:

Crnkoviæ mlaði, Markoviæ otac, had¾i Toma, Smail-aga Èengiæ, Omer-pa¹a Latas, majstor Adam, major Antiæ, knez Danilo, kralj Tomislav, pop Mata, selo Bistrica.

c) Nazivi pojedinih izuma dobiveni prema imenima onih ¹to su ih izumili nisu vi¹e vlastite, veæ zajednièke imenice, pa se ne pi¹u velikim, veæ malim poèetnim slovima:

volt (m{j}era): Volta (ime), rendgen (sprava): Rendgen (ime), amper (m{j}era): Amper (ime), ¹koda (top): ©koda (ime).

9. -- a) Imena bogova mnogobo¾aèkih v{j}era vlastite su imenice i zato se, dakako, pi¹u velikim poèetnim slovom:

Posejdon, Jupiter, Mars, Perun, Vesna, Apolon, Dijana

b) Imenice bog, boginja i bo¾ica, alah i jehova, kao zajednièke, pi¹u se malim slovima. Jedino kada se neka od njih upotr{ij}ebi za oznaèavanje odreðenog lica, pi¹e se velikim poèetnim slovom, kao u prim{j}eru: Reèe Bogu Mihail arhangel.

10. -- a) Velikim poèetnim slovom pi¹u se i posebna imena pojedinih ¾ivotinja, graðevina i predmeta:

Brundo (medv{j}ed), ®dralin, ©arac i Jabuèilo (konji), Hektor (pas), Jablan (bik), Lastavica (èamac), Galeb (laða), Beogradska tvrðava, Savski most, Vakufski neboder, Omladinska pruga, Sahat-kula u Sarajevu.

b) Imena pak koja se daju ¾ivotinjama prema boji ili nekoj drugoj osobini nisu vlastite imenice, veæ zajednièke. A takvi su i nazivi koji se ne odnose na jedan odreðeni, veæ na bilo koji objekat, pa se svi oni pi¹u malim slovima: vranac, mrkalj, sivonja, ¹arov, blekna, most na Kupi (ma koji), u svakom njihovom gradu postoji sahat-kula.

c) Malim slovima se, dakako, pi¹u i sva ostala zajednièka imena ¾ivotinja, bilja i l{ij}ekova: vuk, konj, krava, pas, ovca, bukva, hrast, jabuka, breskva, ljubièica, ivanèica, l{ij}epa kata, aspirin, aspihin, kinin, penicilin. Ipak je uobièajeno da se prva r{ij}eè njihovih latinskih naziva, koji se èesto upotrebljavaju u nauci, pi¹e velikim slovom: Lupus (vuk), Felis leo (lav), Pirus malus (jabuka), Homo sapiens, Viola odorata (ljubièica).

11. -- a) Velikim poèetnim slovom pi¹u se imena pripadnika pojedinih naroda, dr¾avljana pojedinih zemalja i stanovnika m{j}esta i pojedinih pokrajina, kako u jednini tako i u mno¾ini:

Srbin (i Srbi), Hrvat (i Hrvati), Rus, Francuz, Èehinja, Turèin, Jugoslaven i Jugosloven, Brazilijanka, Belgijanac, Zagrepèanka, Beograðanin, Sarajlija, Karlovèanin, Prizrenka, Pri¹tevac, Kru¹evljanka, Osjeèanin, Spliæanka, Novosaðanin, Istranin, Maèvanin, Dalmatinka, Vojvoðanin, Kosovac, Kosovka itd.

b) Ali se poneki put te imenice upotrebljavaju i za oznaèavanje nekih predmeta, ¾ivotinja ili èega sliènog, i one se tada pi¹u malim slovima: francuz (kljuè), ¹vaba (insekat), turopoljac (pasmina svinja), simentalka (krava), pe¹terka (ovca).