Up First Prev
<str:7/str:8>
ostalih da spomenemo: _Osoj_ (787), _Vinograd_ (591), _Crkvine_ (586),
_Debela Kosa_ (570) i _Vinje_ (570). Ovi su brežuljci zauzeli sav
prostor od polja do samog grebena, zgodan za obrađivanje, te je na
njemu nastalo mnogo sela, kao: cijela Rakovica, Osijek i Crnotina.
Brda između dola Bosne i dola Miljacke, u koliko spadaju u ovaj kraj,
istih su osobina kao i brda između dola Zujevine i Bosne. Vrlo su
talasasta, sa više omanjih i većih brežuljaka. Sva su uziraćena
ili obrasla bjelogoricom. Krša nema nigdje. Nijesu suviše visoka,
ali imaju i prilično strmih strana, a čine sama za se kao neku
cjelinu, jer ih za ostala brda, ogranke Ozren-planine, koja se za
njihovim leđima odmah dižu do prilične visine veže jedino jedno
omanje sedlo zvano Kobilja Glava. Inače su od njih sasvim rastavljena
dolom potoka Sušice i dolom Vogošte. Od visova da pomenemo: _Gradac_
(682), _Žuč_ (849), _Ogrlić_ (878), _Hum_ (820) i _Arnautku_ (720).
Još imamo spomenuti brda koja graniče sa Sarajevskim Poljem od dola
Miljacke do dola Željeznice. Sva su ova brda ogranci Jahorine. Tu je
prvo visoki i strmi _Trebević_ (1629 m.), koji se svojim grebenom
pruža od J.I. ka S.Z. i spušta prema Polju, u kome se sasvim duboko
gube dva poslednja njegova ogranka, rastavljena dolom potoka Dobrinje,
koji izvire pod samim podnožjem Trebevića. Prvi se ogranak,
nastavak samog grebena Trebevića, pruža niz lijevu obalu Miljacke,
prvo pod imenom Debelo Brdo, pa Vratca i, napošljetku, Mojmilo do
sela Neđarića, gdje se sasvim završuje. Najviši je vrh na ovom
ogranku _Bogoševica_ (670). Drugi se manji ogranak odvaja od
podnožja Trebevića i pruža lijevom obalom Dobrinje pod imenom
Pavlovac, pa Vranješ do sela Dobrinje, gdje se završuje. Još se u
Polje uvalio i jedan ogranak same Jahorine, zvani _Mladička Brda_,
čiji je najviši vrh,
<str:8/str:9>
_Kobilje Brdo_ (867), odmah više Kobilj-Dola, ondje gdje se odvaja od
Jahorine. Završuje se duboko u Polju više sela Kotorca strmenitim
i krševitim visom _Ilinjačom_ (755). Ona dijeli Mladička Brda od
ogranaka Trebevića do Kasidolskog Potoka, a od Igmana do rijeke
Željeznice. I ova su sva brda, u koliko spadaju u ovdje opisani kraj,
šumovita, ali ima i krša, više nego i na Igmanu. Tako preoblađuje
krš u Mladičkim Brdima s one strane nad dolom Željeznice. Krševit
je i vis Ilinjača, a tako i podnožje Trebevića više sela
Miljevića i Toplika. Prema vrhu Trebevića krš sasavim i
prevlađuje, tako da mu je čitava južna strana od vrha pa do više
sela gotovo sama golijet. U koliko ima šume bjelogorica je i
malena. No zato ima sasavim u blizini velike i stare šume, crnogorice
i bjelogorice, koja se sad jako siječe i u njoj seljani podmiruju
svoje potrebe.
Vode. --- Sarajevsko je Polje isprekrštano rijekama i potocima koji
mu njive i livade mjestimice natapaju i gnoje, a mjestimice snose i
potkopavaju. Najveća je rijeka _Bosna_ koja izvire na jugozapadnoj
strani Sarajevskog Polja pod Igman-planinom, teče sjeveru ispod
Vrela-Bosne, između njiva vrelo bosanskih, lužanjskih, osječkih,
doglodskih do Crnotine. Tu skreće na SJ.-I. ispod Crnotine i dijeli
ovu od Crnotinskog i Zabrđanskog Polja do Dvora, gdje se gubi u
Priboju između Graca i Krivoglavaca. Pritočice Bosne s desne su:
potok _Borim_ koji izvire niže Vrutaka i utječe kraj druma niže
sela u Bosnu. Druga je pritoka _Večerica_ koja izvire u Lasici i
teče kroza sela: Rasnicu, Kovače, Glavogodinu i Vrutačka Polja, u
dnu kojih utječe u Bosnu. U Večericu utječe Mala Večerica koja
izvire u Glavogodini, teče kroza selo Baćevo i u Vrutačkom Polju
utječe u Veliku Večericu.
<str:9/str:10>
Pritoka Bosne još je _Bukulaš_ koji izvire u Baćevu i u Bosnu
utječe više konaka.
Rijeka Željeznica izvire pod Jahorinom, dolazi ispod Krupca, teče
kroz Vojkoviće i Polje Grličko, Lasičko, Kotoračko, Butmirsko kraj
Ilidže i oteskih i lužanskih njiva i utječe u Bosnu kod sela
Karamusića. Pritočica je Željeznici u Polju s lijeve strane potok
Slapnjača ili, kako je neki zovu, Kasidolska Voda kojoj je izvor u
Kasidolima. Dolazi iz kobiljskih dolina, protječe kroz Kobiljdolsko i
Mladičko Polje, Kotorac, niže koga se razdvaja na dva kraka, od
kojih jedan teče kroza selo Butmir, a drugi južno od sela, pa se
sastaju pod selom i utječu u Željeznicu više Ilidže.
Rijeka _Dobrinja_ izvire u Topliku i teče kroz Toplik, Lukavicu,
Dobrinju Neđariće, Gornji Stup, Dojnji Stup i Otes i utječe u Bosnu
niže Dogloda. Ova se rečica u selu Lukavica zove Lukavica, a od sela
Dobrinje do ušća u Bosnu zove se Dobrinja. S desne je strane
pritoćica Dobrinji miljevićski potok _Lukavac_ koji izvire u vrh
Miljevića, protječe kroz Miljeviće i jedan dio Lukavice i utječe u
Dobrinju više sela Dobrinje.
_Miljacka_ teče od Sarajeva kroza sela mahale Doca, zatim između
Ali-pašina Polja i polja baćevskih i briješćanskih, iznad Dogloda,
gdje utječe u Bosnu. Miljacki su pritočice s lijeve strane: potok
_Kovačići_ koji utječe više Grbavice i Potok ispod Brijesta koji
teče između Rasna i Švrakina Sela i utječe kod Čengića konaka. S
desne su joj strane pritoke: potok Buča koji potječe od izvora u
stranama Huma i Orlića i teče dolinom između njih kroz Dolac i
utječe u Miljacku kod Velikih Drveta. Zatim potok _Sušica_ koji
dijeli Sarajevo od sela Pofalića i utječe više Grbavice; _Boljakov
Potok_ koji izvire u Boljacima i
<str:10/str:11>
utječe niže ovog kod Alipašina Mosta; _Railovački Potok_, čiji je
izvor u strani sela Railovca, a teče niz Bačičko Polje i utječe
niže sela Bačića.
Još s desne strane utječu u Bosnu potok _Lepenica_ koji potiče
ispod Žuči, teče kroza Zabrđe i utječe prema Reljevu u dnu
Zabrđskog Polja, i rijeka _Vogošta_ koja potječe od Skakavca i
dijeli sela Vogoštu i Ugosko, utječe na Priboju Bosne. -- Vogošti
su pritočice u opsegu ove oblasti potoci Udljikovac, Hotonj i
Obrovac.
Lijeve su pritočice Bosni: _Šćavac_ koji izvire u njivama niže
Vrela Bosne i utječe kod bosanske ćuprije. Zatim rijeka _Zujevina_
koja teče istočno od sela Blažuja pa se više Slatine dijeli na dva
kraka, od kojih jedan teče kroza Slatinu iznad Pašinih Tukova i
utječe više Karamusića, a drugi teče povrh Slatine kraj Pašinice
kule kroza selo Osijek i utječe niže ovog u Bosnu. Zujevini
su pritočice: potok Rakovica koji teče ispod Rogačića i utječe u
Blažujskom Polju; potok _Vreoca_ koji izvire pod Vučinama i utječe
odmah niže glavnog druma; Potok _Kasidolski_ koji teče kroz Kasidole
i utječe u polju niže sela. Druge su pritoke Bosni: _Potok
Triševinjski_ koji teče kroz Butinjsko Polje iz Strana Vinogradskih
i utječe u dnu polja u Bosnu. _Potok Mrtvica_ koji teče između
Mihailovića i Bojnika i utječe u dnu Butinjskog polja. Potok
bjelugovićski _Kamenjača_ koji teče iz Ahatovića ispod
Bjelugovića i utječe niže ovih u Bosnu. _Potok Reljevski_ koji
potječe iz strana reljevskih, teče kroz Reljevo i utječe niže sela
u Bosnu. _Potok Rečički_ koji dolazi iz sela Rečice, teče pokraj
bogoslovije i utječe niže kuća zavodskih.
Rijeka Bosna na izvoru bude jaka u proljeće kad se snjegovi tope na
planini Igmanu, gdje voda ponire i dolazi na izvore ispod Igmana. U
daljem toku nadolazi
<str:11/str:12>
i biva jaka kad nabujaju i pridođu njene pritočice. Kad je, kako se
veli, Bosna velika prekrili sve Butinjsko Polje, pa se izljeva i po
poljima ispod Dogloda, Crnotine, Reljeva i Zabrđa. Pri nadolaženju
Bosna potkopava obale i mijenja tok, zbog čega su mnoge ade oko
njena korita od bosanske ćuprije do pod Reljevo. Gdje se izlije i
leži tu nanosi naplavak i gnoji zemlju.
Miljacka i Dobrinja malo su bržeg toka. Nadolaze iz brda za doba
velikih kiša i u proljeće kad se snjegovi tope. Miljacka takođe
nosi obale i mijenja korito, ali gdje se izlije tu natapa i
gnoji. Dobrinja, pak, slabo mijenja korito, a gdje se izlije snosi
zemlju.
Najvalovitije su Željeznica i Zujevina koje dolaze iz velikih brda,
primaju u se valovite potoke dok nastupe u Sarajevsko Polje i kad u
jesen ili proljeće nadođu izliju se i snose okolne njive i livade. S
toga im je korito vrlo široko i pjeskovito sa šljunkom, a na mnogim
su mjestima zbog toga njive i livade pjeskovite.
Potok Večerica takođe nadolazi kad se tope snjegovi u Igman-planini,
ali ne snosi njive nego se izljeva po poljima oko korita i gnoji ih.
Ostali manji potoci nadolaze kad su velike kiše, inače nijesu jaki i
mnogi od njih ljeti kad su suše sasvim presuše i samo se po koritu
poznaju. Kovačićki Potok, Lepenica i Vrela imaju jake izvore i nikad
ne presušuju, jer im je i utok blizu izvora. Šćavac međutim
nadolazi kad su najveće suše, a kad su svuda povodni onda je
najmanji. Čim Šćavac za vrijeme suša počne opadati seljaci tvrdo
vjeruju da će nastupiti kiše i veliki povodnji.
Osim ovih rijeka i potoka Sarajevsko Polje, prema drugim krajevima
sarajevske okoline, ima i dosta izvorske vode. Najviše je izvora po
brežuljcima i stranama
<str:12/str:13>
oko ravnice Sarajevskog Polja, zatim po selima ispod Igman-planine i u
nekim selima po ravnici. U selima gdje nema izvora imaju iskopani
bunarovi sa izvorskom vodom.
|
|