Cyrillic     Latinic     IPP     KASC  
Up First Prev Next Last

Naslov: Carev zet i krilata baba

Napomena: U Be"cu 1870., Vuk Stefanovi'c Karad"zi'c

Otac i majka imali sina, pa ovaj usnio da je postao carev zet. U jutru kad se razbudi, ka"ze ocu i majci daje ne"sto vrlo lijepo usnio. Otac i majka zapitaju ga "sta je usnio, a on im odgovori: "Vala ne'cu da vam ka"zem." Onda ga otac i majka dobro iz"sibaju i nazovu ga inatom pa ga oteraju. Ovaj siroma "sto 'ce, kud 'ce, te na drum. Na ovom je drumu zadugo stajao i plakao, dok evo ti carskog tatarina pa mu ka"ze: "Pomozi Bog, dijete!" A ovaj mu odgovori: "Bog ti pomogao! kako si? "sta radi"s?" "Fala Bogu, zdravo, kako si ti? a "sta ti je te pla"ce"s?" a ovaj mu odgovori: "E moj brate, usnio sam jedan san pa me tera"se otac i majka da im ka"zem, a ja ne"s'ceh, zato me izbi"se i kaza"se mi da sam inat, pa me o'cera"se." "E dobro", re"ce tatarin, "kad nisi "s'ceo njima kazati, a ti ka"zi meni, ja sam carski "covek, pa 'cu caru kazati, i ako bude "sto dobro mo"ze i za tebe lijepo biti." A ovaj mu odgovori: "Makar da si i sam car, ja ti kazati ne'cu." Tatarin otide, no "cim caru dodje, odmah mu sve ka"ze, kako je jednog de"cka na putu na"sao i "sto je s njim razgovarao. Onda car po"salje drugog svog "coveka, te ovog juno"su nadje i pred cara dovede. Sad ga upita car, "sta je usnio, a ovaj mu odgovori: "Ne'cu da ti ka"zem." A car mu re"ce: "\Zna"s li ti, ko sam ja, i da sam ja car, pa ako meni ne ka"ze"s, ja 'cu te objesiti!" A juno"sa mu odgovori: "Vala ako si ba"s i car, ja ti opet ne'cu kazati." Sad ga car zatvori u jednu sobu do koje je bila jedna velika soba, gd\je je bila carska k'cer u kavezu. Ovaj je siroma poslije domi"sljao se, "sto 'ce i kako 'ce, kad u ve"ce, moj brate! ali negd\je zveckaju vilju"ske i ka"sike, juno"sa usamljen razgleda"se, gd\je je duvar slab, da ga kako prokopa i vidi, "sta je u drugoj sobi i "sto se u njoj "cuje. Kad li, moj brate, prokopa, ali tamo carska k'cer zaspala pa joj vi"se glave gori svije'ca "sarena a ni"ze nogu bijela, okolo nje spavaju slu"skinje a na astalu svega dosta. Ovaj se onda polagano provu"ce kroz duvar i prikrade ka astalu, pa na ovom "sta nadje, sve pojede i popije, pa onda onu "sarenu svije'cu iznad glave promijeni pod noge a onu bijelu ispod nogu metne vi"se glave, pa onda otide na svoje mjesto a onu provalu tako zazida, da se nikako nije moglo znati da je duvar kvaren. Kad se u jutru carska k'cer razbudi, vidi svije'ce promijenjene a astal u svemu prazan, onda stane vikati na slu"skinje govore'ci, da su to one u"cinile. One se kle"se, da to nijesu u"cinile, ali carska k'cer to ne vjerova. Sad carska k'cer po"slje ocu svom pro"senije, da u dvoranu no'cu sve neko dolazi i s astala pite i sve ostalo pojede i popije, i da slu"skinjama zapovijedi, da se ne usude vi"se svije'ce mijenjati. Car joj u"cini po molbi, ali pri svem tom carska k'cer opet podozrijeva"se na slu"skinje. Da bi dakle i u snu vidjela i onoga, koji sve sa astala pojede i popije a poslije svije'ce joj mijenja, uvatila, nama"ze o"ci nekakvom travom, koja i u snu daje vid, pa onda zaspi poslije ve"cere. Po"sto prodje dva tri sahata no'ci, a juno"sa opet provali zid i udje u sobu te sve sa astala pojede i popije, pa onda uzme "sarenu svije'cu iznad glave, te je metne pod noge, a ovu bijelu ispod nogu vi"se glave, pa podje da ide. U tome mahu uvati ga carska k'cer za ruku, no kad vidi, kakvi je prekrasan mladi'c, onda ga ispita, ko je i "sta je i odkuda je u ovu apsanu doveden i za"sto, pa potom mu ka"ze, nek se opet u svoju sobu vrati. U jutru kad svane, poru"ci carska k'cer ocu, da jo"s toliko jela i pi'ca po"salje dokazuju'ci mu, kako su joj slu"skinje gladne. Car i to u"cini, i tako se od sad ranja"se i zadovoljava"se juno"sa sa ovom ljepotom d\jevojkom dotle, dok carski ferman ne izide, da je k'cer njegova punoljetna i da 'ce je udati. Kad ovo dozna carska k'cer, onda ona pi"se svom ocu i ka"ze mu, da ona ni za koga drugog ve'ce po'ci no za onog junaka, koji d"zilitom bedeme njinog grada prebaci. Razumjev"si ovo car pozove sve svoje velika"se, vezire i pa"se i zapovjedi im, da svaki svog sina povede u prvi petak. Kad ovi dodju i svoje sinove dovedu, onda car izvede svoju k'cer i sa njom iznese d"zilit, pa onda po "zelji svoje k'ceri zapovjedi, da koji misli i "zeli biti carev zet, baca d"zilit i bedeme grada prebacuje. U ovom juna"stvu svi su se nadmetali, ali badava ni jedan ne mo"ze ni na pola dobaciti. Kad to vidi carska k'cer, onda zamoli svog oca, da onog roba, kojeg je prije tri godina dao zatvoriti i kojega ona kroz duvar opa"za kako di"se i duvarove kre'ce, izvede, i da ogleda njegovo juna"stvo. "Cuv"si ovo car mnogo se udivi i ka"ze, da je taj rob jo"st prije tri godine tu zatvoren i da je on za njega i zaboravio, i misli, da je on davno istrunuo. Potom dade istog roba izvesti i za"cudi se vrlo, kad ga ugleda, kako je krasan mladi'c, te mu se odmah vrlo dopadne i omili. Sad mu daje d"zilit i zapovjedi, da ogleda, mo"ze li bedeme prebaciti. Ostala pak velika gospoda i njini sinovi smijahu se i potprdivahu govore'ci: "Ho! ho! jadan ti je, da on prebaci bedeme gradske, kad sinovi Muhamedovi ne mogu." No ovo njino smijanje preokrene se u "zalost, kad vidje"se, da ovaj juno"sa trideset ar"sina preko svih bedema dalje prebaci d"zilit i do polovine ga za'cera u jedan veliki kamen. Sad car vide'ci ovakovog dobrog junaka i nemare'ci, "sto je on rob bio i od niskog roda, pozdravi ga linom mu"sirom i potom dade mu svoju ljubaznu i prekrasnu k'cer za "zenu a uz nju mnogo dara i blaga mu pokloni. Kad vide ovo vezirski sinovi, jako im bude krivo i vrlo mu pozavide, i da bi na koji na"cin od ovog juno"se carsku k'cer oduzeti mogli, naume "snjime se opkladiti, da vezirski sinovi u prvi idu'ci petak spreme ve"ceru za hiljadu ljudi a da carski zet povede svoju "zenu i hiljadu ljudi na zijafet, pa ako sve ovo "sto vezirski sinovi budu spremili, ljudi ne pojedu, da carski zet njima ustupi svoju "zenu i svu pratnju. Na ovo obje strane pristanu i jo"s se pismeno obve"zu. Kad prispije vrijeme, u koje je trebalo po'ci, onda carski zet pozove dru"zinu, no ne dodje mu vi"se nego devet stotina devedeset i pet ljudi. Sad carski zet uzme ovijeh devet stotina i devedeset i pet ljudi i svoju "zenu, pa se krene na put. Idu'ci tako nadje jednog "coeka koji se bija"se sagnuo uvom k zemlji, i tako staja"se. Sad mu carski zet re"ce: "Pomozi Bog, brate!" a on mu odgovori: "Bog ti pomogao!" "A "sta tu radi"s?""Vala ni"sta ,tek besposlen, pa slu"sam kako trava raste." Kad ovo "cu carski zet a on mu re"ce: "Bi li ti, brate, po"sao sa mnom u dru"zinu? mene zovu vezirski sinovi na zijafet, pa bi i tebi bilo lijepo." A ovaj mu odgovori, da ho'ce, i tako carski zet dobije devet stotina i devedeset i "sest ljudi. Idu'ci dalje nadje drugog "coeka, koji uko"cen na putu stoja"se i na sve se strane obzira"se. Upita ga carski zet, "sta on ovd\je radi i "sta i"s"cekuje, i ovaj mu odgovori, da se je opkladio sa ticom da ona leti a on da tr"ci "pa evo" re"ce, "tri sahata kako sam ovd\je zai"sao, a tice jo"st nema." Za"cudi se carski zet ovakovoj brzini, pa ga upita: "A bi li ti, brate, po"sao sa linom u dru"zinu? mene vezirski sinovi zovu na zijafet, pa 'ce i tebi biti lijepo "Ovaj se obe'ca i podje, i tako carski zet dobi devet stotina devedeset i sedam ljudi. Idu'ci jo"s dalje opazi tre'ceg "coeka, koji u nebo gleda"se, i upita ga, "sto u nebo gleda i "sta od tuda izgleda, a ovaj mu ka"ze, da je bacio d"zilit u nebo, "i evo" re"ce, "tri sahata ga "cekam da pane, pa ga ne ima." Carski zet pozove i ovog, te i taj "snjim podje, i tako dobije devet stotina i devedeset i osam druga. Idu'ci sa dru"stvom dalje jedan sahat, opazi opet jednog "coeka na putu, koji bija"se zakuvao kazan od trista oka ka"camaka, i za doru"cak mu ne bilo dosta, te uzeo kupla"cu pa po kazanu loit strugu'ce, nazove mu pomozi Bog, a ovaj mu odgovori: "Bog ti pomogao!" "A "sta tu radi"s?" "Vala," re"ce "ni"sta, bijah napravio malo za doru"cak, pa da bija"se jo"st, moga"se te poar"citi." Ponudi i ovog da "snjim podje, a ovaj rado pristane, i tako carski zet dobije devet stotina i devedeset i devet druga. Sa ovom dru"zinom idu'ci dalje nadje petog "coeka, ovaj bija"se popio jedno veliko jezero vode, pa stao na sredini te seiri, kako se ribe pra'cakaju. Nazove mu pomozi Bog, a ovaj mu odgovori: "Bog ti pomogao!""A "sta tu radi"s?" re"ce mu carski zet: "Vala ni"sta, jutros malo podoru"ckovah, pa se ovd\je svratih na ovu vodicu, te malo pijnuh i gledam kako se ovi crvi'ci sickaju bez vode. "Ponudi i ovog, da s njim podje, a ovaj jedva do"ceka, i tako carski zet dobije hiljadu drugara, pa "snjima u mjesto. Kad tamo dodju, onda odsjednu konje, pa se malo odmore, a vezirski sinovi spremili ve"ceru i svega dosta jela i pi'ca, da i "cetiri hiljade ljudi pojelo i popilo ne bi. Sad carski zet po"salje onog "sto je trista oka ka"camaka pojeo za doru"cak pa mu ne bilo dosta, i ka"ze mu da ogleda jelo i pi'ce i vidi kako je. Ovaj otide tamo pa uzme kupla"cu te od oranije do kazana, od kazana do oranije, ondale kusni, ondale srkni, dok sve ostavi prazno, pa poslije i sve pi'ce popije i dodje carskom zetu pa mu ka"ze, da je on sam ve"ceru svu pojeo i da mu jo"s nije dosta. Kad ovo vidi carski zet, onda pozove vezirske sinove i poi"ste njine "zene da mu dadu. Ovi ga stanu moliti, da im po ugovoru prvom ne uzima "zene, ve'c da jo"st njemu opkladu u"cine, pa ako carski zet i ovu dobije, onda da mu dadu svoje tri "zene i sve imanje. Na ovo carski zet pristane i tako se opklade, da oni u"zare pe'c "sto bolje mogu, a carski zet da nadje jednog "coeka od svoje pratnje i u onako za"zarenu pe'c bace, pa ako ne izgori, da mu dadu svoje tri "zene i sve imanje: ako li sagori, onda da carski zet njima dade svoju "zenu i svu pratnju. Kad ovi za"zare pe'c, onda carski zet re"ce ovome "sto je popio jezero vode, da ide i sko"ci u pe'c, a ovaj odmah usko"ci u pe'c pa bljune iz sebe silnu vodu i "zar pogasi, pa onda stane pevati: "U careva zeta sad 'ce da bude "cetiri "zene: na"sa je opklada! na"sa je pobjeda!" Vide'ci vezirski sinovi da i ovom opkladom ne mogo"se ni"sta dobiti, upla"se se "zestoko pa umole carskog zeta, te im odobri jo"s jednu opkladu, pa mu onda reko"se da oni imaju krilatu babu, a carski zet nek nadje u svojoj dru"zini jednog brzog "coeka, pa neka on tr"ci nogama, a baba neka leti, i koje prije sa izvorca ispod te i te planine vode donese, onoga da je opklada. Onda carski zet povi"ce: "Dajte mi iz dru"zine onog "coeka koji se bio sa ticom opkladio, da on tr"ci, a tica da leti, pa tri sahata prije tice dodje." Kad ovaj "coek dodje, onda mu vezirski sinovi dadu jednu testiju a krilatoj babi tikvicu. Baba poleti, a ova poteci, dok pre babe dodje te vodu nato"ci. Taman nato"ci testiju, a baba doleti pa ga prevari te mu uzme punu testiju a uklepa u ruke praznu tikvicu, pa poleti "sto br"ze mo"ze natrag, dok ovaj tikvicu nato"ci, baba daleko izmakla: ali onaj "sto "cuje kako trava raste, odmah opazi "sum babinijeh krila pa dotr"ci i ka"ze carskom zetu: "Baba prevarila na"seg "coeka, uzela mu punu testiju a uklepala praznu tikvicu, i dok ovaj nato"cio tikvicu, evo baba dje je izmakla i sad 'ce biti tu: ja "cujem ve'c kako leti." Onda carski zet pozove onog "sto je bacio d"zilit u nebo i tri sahata "cekao da padne pa ga jo"s nema, te ovaj ugleda babu pa potegne d"zilitom u oblake te babu u prsi, baba mrtva na zemlju padne, a "coek sti"ze i donese vodu. Sad carski zet uzme tri "zene vezirskijeh sinova i sve njino blago, pa sa svojom "zenom vezirskim snahama i pratnjom dodje zdravo i veselo svom dvoru, gd\je po"zivi zadovoljno do svoga vijeka.