S A R A J E V S K A O K O L I N A

I. SARAJEVSKO POLJE

ANTROPOGEOGRAFSKA PROMATRANJA

\dag POPA STJEPE i \dag VLADIMIRA TRIFKOVIÆA

<str:1/str:3> **** U V O D -------

Kada su izdana _Uputstva za prouèavanje sela_ mi smo, dr¾eæi se tih Uputstava, opisali mahale: Zenik, Kotorac, Moèioce, Mrkojeviæe, Re¹u, Romaniju, ©ahbegoviæe, Vojkoviæe, Grlicu, Lasicu, Rasnicu, Glavogodinu, Kovaèe, Vrutke i Lokve u sarajevskom kotaru, zatim Bradinu, Borèane i Repovce u konjièkom kotaru. Uveli smo mahale po administrativnoj podjeli, da bi lak¹e imali cjelinu pojedinih krajeva, jer mahalu negdje èini jedno, negdje vi¹e sela, a negdje je jedno selo podijeljeno na dvije mahale.

Kasnije kad je _G. Dr. J. Cvijiæ_ izdao svoje _Antropogeografske probleme Balkanskog Poluostrva_ i kad je izdata prva knjiga _Naselja Srpskih Zemalja_ zatra¾eno je i od nas da u cjelini opi¹emo sarajevsku okolinu, èemu smo se mi rado odazvali.

Pre¹av¹i na posao vidjeli smo na kakve se sve te¹koæe nailazi pri prouèavanju sela, naroèito pri ispitivanju kretanja stanovni¹tva, te smo, uviðajuæi da neæemo moæi opisati cijelu sarajevsku okolinu, taj posao podijelili na dvoje. Prvi æe dio biti sela u Sarajevskom Polju koja le¾e zapadno od Sarajeva. Drugi æe dio biti opis sela po Planini, istoèno, sjeverno i ju¾no od Sarajeva. Ali kako su sva ta sela u najbli¾oj okolini Sarajeva, to æe oba opisa nositi i naslov Sarajevska Okolina.

<str:3/str:4> Prije nego prijeðemo na sam opis u Sarajevskom Polju iznijeæemo polo¾aj Sarajeva prema ovim selima. Sarajevo je uvuèeno u dolini izmeðu brda Trebeviæa (ju¾no), Bakija (istoèno), Grdana (sjeverno) i Huma (zapadno). Kroz varo¹ teèe rijeka Miljacka koja dolazi od istoka izmeðu brda Jekovca i Alifakovca i ide kroz varo¹ zapadno u Sarajevsko Polje. Miljacki su pritoèice sa sjevera: Piru¹a koja teèe ispod Bakija i Vinograda kroz Piru¹u, Potok i Ba¹-Èar¹iju i utjeèe u Miljacku ni¾e mosta Careva. Druga je pritoka Protoklinica koja izvire pod Grdanom i teèe izmeðu Æurèiæa i Banjskog Brijega i utjeèe u Miljacku ni¾e gimnazije. Dalje Ko¹eva, koja teèe kroz mahalu Ko¹evu i Hiseta i utjeèe u Miljacku ni¾e mosta Skenderije. Ju¾ne su pritoke Miljacke: Megara koja teèe ispod Rida i utjeèe ni¾e ©eher-æaina mosta, Bistrik koji teèe iz Trebeviæa niz mahalu Bistrik i utjeèe ni¾e Latinskog Mosta i Mutni Potok koji izvire pod Trebeviæem, teèe kroz mahalu Mutni Potok i utjeèe kod Èeid¾ièkog Mosta.

Kuæe su u Sarajevu dijelom u ravnici izmeðu pomenutih brda, a dijelom po stranama i kosama njihovim. U ravnici su glavna èar¹ija i evropski dio varo¹i od ©eæer-æaina mosta, pa oko Miljacke s obje strane do novog Sarajeva, ni¾e glavnog kolodvora i oko potoka Ko¹eve. U stranama su kuæe ispod Trebeviæa, ju¾no po Alifakovcu, Ridu, Bistriku, Mutnom Potoku, Pi¹æivodi, Sobunaru i Borku, istoèno po Vratniku, Bakijama, Jekovcu, Sumbul-mahali i Kovaèima, sjeverno po Budakoviæima, Bardaklijama, Bjelavama, Banjskom i Æurèiæa Brijegu i sjevero-zapadno po kosi i stranama brijega Gorice. Od god. 1887. Sarajevo se poèelo ¹iriti prema Sarajevskom Polju i danas pod grad spadaju Kovaèiæi, Borak, Prstenak, sva kolodvorska ulica od duvanske fabrike do nove malte (tro¹arinarska stanica) <str:4/str:5> i Novo Sarajevo ispod Pofaliæa. U ravnici oko Miljacke i potoka Ko¹eve i Piru¹e na visini je od 530--550 m. nad morem, doèim i stranama Bistriku, Bjelavama, Budakoviæima, Ridu i Vratniku kuæe se postepeno uzdi¾u i do 800 m. Brdo Trebeviæ ima nad Sarajevom kod Èoline Kape 969 m., a iznad ovoga mjesta na visu Sofe 1629 m. Bakije imaju kod tvrðave 850, a na Pa¹inu Brdu 964 m. Grdan ima 894, a Hum 820 m. nadmorske visine.

Sela istoèno, jugo-istoèno i sjeverno oko Sarajeva ra¹trkana su po kr¹evitim brdima i ¹umama, a sela zapadno, jugo-zapadno i sjevero-zapadno oko Sarajeva veæinom su u ravnici, a ima ih i po pleæatim stranama omanjih bre¾uljaka. Ova se razlika ogleda u nazvanjima ovih krajeva. Tako se prva sela zovu _Planina_, a druga _Sarajevsko Polje_. Seljake iz Planine zovu Planin¹tacima, a one iz Polja Poljacima, a mlade otud dovedene Poljnama, kao ¹to se mlade dovedene iz Planine èesto puta dokle su ¾ive zovu Planinke. Izmeðu ovih krajeva postoje znatne razlike u klimatu, tipu sela, pravljenju i razmje¹taju zgrada, zanimanju, narodnoj no¹nji.

<str:5/str:6>

OP©TI DIO ----------

I. Glavnije fizièke osobine oblasti. -------------------------------------

Sarajevsko Polje poèinje na mjestu gdje rijeka ®eljeznica izlazi iz brda u ravnicu, gdje mu je visina 520 m., a svr¹ava se na mjestu gdje ga ostavlja rijeka Bosna, gdje je visoko 489 m. Sarajevsko Polje u glavnom je oblika duguljastog, malo je skru¾eno i u gornjem kraju ¹ire. Spada u red otvorenih polja i vrlo je razvijeno. Sa svih strana otvoreno je dolinama rijeka koje dolaze iz udaljenih planinskih krajeva i u njemu se stjeèu u rijeku Bosnu\footnote{Ove su doline kao komunikacija od davnina spajale polje s obli¾njim krajevima.}.

Sa svih strana Polje oivièavaju brda, neka vrlo strma, bez naselja, i druga blagih strana, na kojima su mnoga sela, takoðe ovdje opisana. Ova su brda u glavnom ogranci obli¾njih planina Bjela¹nice i Jahorine.

Od mjesta gdje rijeka ®eljeznica slazi u Polje pa do doline rijeke Zujevine, dakle sa ju¾ne i ne¹to i zapadne strane, granièi sa Poljem _Igman-planina_, ogranak Bjela¹nice koja se odmah za leðima Igmana uzdi¾e do visine od 2067 m. Greben Igmana pru¾a se od dola rijeke ®eljeznice do vrela rijeke Bosne u pravcu od J.I, ka S.Z., a od vrela ide pravo na sjever <str:6/str:7> do dola rijeke Zujevine, odakle opet ide na S.Z., granièeæi se ovim dolom. Najvi¹i je vrh Igmanu od 1505 m. Nad poljem se uzdi¾e vrlo naglo, te je vrlo strm, zbog èega na njemu nema naselja, ¹to je jedini sluèaj kod brda ¹to Polje oivièavaju. No zato na Igmanu ima dobrih ispa¹a kojima se slu¾e sela ispod njega, u koliko im to vlast jo¹ nije zabranila. Sav je obrastao ¹umom, pri dnu bjelogoricom, jo¹ malenom. A ¹to se vi¹e penje uz planinu sve vi¹e preoblaðuje crnogorica, tako da se na vrhu i dublje u planini meðu omarama i jelama rijetko naðe po koji stari javor ili bukva. ©uma je velika i stara, i sada se jako sijeèe. Rijetko se ovdje ondje da vidjeti go kr¹.

Od dola rijeke Zujevine do mjesta gdje rijeka Bosna ostavlja Sarajevsko Polje ovo oivièavaju bre¾uljci, ogranci kose ¹to èini razvoðe rijeke Lepenice, pritoèice Bosne, i rijeke Zujevine, i Bosne, odnosno Sarajevskog Polja. Ovi bre¾uljci nijesu tako strmi kao Igman-planina, nego su vrlo blagih strana, a odlikuju se svojom mno¾inom. Ima ih mnogo, veæinom su maleni, pleæati i za se izdvojeni. Nigdje nema o¹trih, ¹iljatih vrhova, ni jako strmih strana, a nema ni uzanih i dubokih dolina, nego su sve ¹iroke, i niz svaku teèe obièno po koji mali potoèiæ. Nigdje ovuda nema gola kr¹a, nego je sve pokriveno humusom i uziraæeno ili je pokriveno sitnom bjelogoricom. Od veæih brda i visova da ovdje pomenemo: _Batalovo Brdo_ (934 m.) koje se pru¾a od rijeke Zujevine prema Kobiljoj Glavi, u pravcu J.S., koje je ujedno meða ovoga kraja prema Had¾iæima; zatim _Kobilja Glava_ (625), preko koje prelazi put Sarajevo -- Kiseljak, odakle se odmah spu¹ta i do Lepenice. Drugi su visovi: _Velike Njive_ (933), _Tre¹njica_ (836) vi¹e Vele, i vi¹e Crnotine: _Matija¹evo Brdo_ (875), _Tjepavac_ (669) i _Pinjino Brdo_ (733). Ovo su sve veæi pogranièni bre¾uljci ovoga kraja. Od