Brda izmeðu dola Bosne i dola Miljacke, u koliko spadaju u ovaj kraj, istih su osobina kao i brda izmeðu dola Zujevine i Bosne. Vrlo su talasasta, sa vi¹e omanjih i veæih bre¾uljaka. Sva su uziraæena ili obrasla bjelogoricom. Kr¹a nema nigdje. Nijesu suvi¹e visoka, ali imaju i prilièno strmih strana, a èine sama za se kao neku cjelinu, jer ih za ostala brda, ogranke Ozren-planine, koja se za njihovim leðima odmah di¾u do priliène visine ve¾e jedino jedno omanje sedlo zvano Kobilja Glava. Inaèe su od njih sasvim rastavljena dolom potoka Su¹ice i dolom Vogo¹te. Od visova da pomenemo: _Gradac_ (682), _®uè_ (849), _Ogrliæ_ (878), _Hum_ (820) i _Arnautku_ (720).

Jo¹ imamo spomenuti brda koja granièe sa Sarajevskim Poljem od dola Miljacke do dola ®eljeznice. Sva su ova brda ogranci Jahorine. Tu je prvo visoki i strmi _Trebeviæ_ (1629 m.), koji se svojim grebenom pru¾a od J.I. ka S.Z. i spu¹ta prema Polju, u kome se sasvim duboko gube dva poslednja njegova ogranka, rastavljena dolom potoka Dobrinje, koji izvire pod samim podno¾jem Trebeviæa. Prvi se ogranak, nastavak samog grebena Trebeviæa, pru¾a niz lijevu obalu Miljacke, prvo pod imenom Debelo Brdo, pa Vratca i, napo¹ljetku, Mojmilo do sela Neðariæa, gdje se sasvim zavr¹uje. Najvi¹i je vrh na ovom ogranku _Bogo¹evica_ (670). Drugi se manji ogranak odvaja od podno¾ja Trebeviæa i pru¾a lijevom obalom Dobrinje pod imenom Pavlovac, pa Vranje¹ do sela Dobrinje, gdje se zavr¹uje. Jo¹ se u Polje uvalio i jedan ogranak same Jahorine, zvani _Mladièka Brda_, èiji je najvi¹i vrh, <str:8/str:9> _Kobilje Brdo_ (867), odmah vi¹e Kobilj-Dola, ondje gdje se odvaja od Jahorine. Zavr¹uje se duboko u Polju vi¹e sela Kotorca strmenitim i kr¹evitim visom _Ilinjaèom_ (755). Ona dijeli Mladièka Brda od ogranaka Trebeviæa do Kasidolskog Potoka, a od Igmana do rijeke ®eljeznice. I ova su sva brda, u koliko spadaju u ovdje opisani kraj, ¹umovita, ali ima i kr¹a, vi¹e nego i na Igmanu. Tako preoblaðuje kr¹ u Mladièkim Brdima s one strane nad dolom ®eljeznice. Kr¹evit je i vis Ilinjaèa, a tako i podno¾je Trebeviæa vi¹e sela Miljeviæa i Toplika. Prema vrhu Trebeviæa kr¹ sasavim i prevlaðuje, tako da mu je èitava ju¾na strana od vrha pa do vi¹e sela gotovo sama golijet. U koliko ima ¹ume bjelogorica je i malena. No zato ima sasavim u blizini velike i stare ¹ume, crnogorice i bjelogorice, koja se sad jako sijeèe i u njoj seljani podmiruju svoje potrebe.

Vode. --- Sarajevsko je Polje isprekr¹tano rijekama i potocima koji mu njive i livade mjestimice natapaju i gnoje, a mjestimice snose i potkopavaju. Najveæa je rijeka _Bosna_ koja izvire na jugozapadnoj strani Sarajevskog Polja pod Igman-planinom, teèe sjeveru ispod Vrela-Bosne, izmeðu njiva vrelo bosanskih, lu¾anjskih, osjeèkih, doglodskih do Crnotine. Tu skreæe na SJ.-I. ispod Crnotine i dijeli ovu od Crnotinskog i Zabrðanskog Polja do Dvora, gdje se gubi u Priboju izmeðu Graca i Krivoglavaca. Pritoèice Bosne s desne su: potok _Borim_ koji izvire ni¾e Vrutaka i utjeèe kraj druma ni¾e sela u Bosnu. Druga je pritoka _Veèerica_ koja izvire u Lasici i teèe kroza sela: Rasnicu, Kovaèe, Glavogodinu i Vrutaèka Polja, u dnu kojih utjeèe u Bosnu. U Veèericu utjeèe Mala Veèerica koja izvire u Glavogodini, teèe kroza selo Baæevo i u Vrutaèkom Polju utjeèe u Veliku Veèericu. <str:9/str:10> Pritoka Bosne jo¹ je _Bukula¹_ koji izvire u Baæevu i u Bosnu utjeèe vi¹e konaka.

Rijeka ®eljeznica izvire pod Jahorinom, dolazi ispod Krupca, teèe kroz Vojkoviæe i Polje Grlièko, Lasièko, Kotoraèko, Butmirsko kraj Ilid¾e i oteskih i lu¾anskih njiva i utjeèe u Bosnu kod sela Karamusiæa. Pritoèica je ®eljeznici u Polju s lijeve strane potok Slapnjaèa ili, kako je neki zovu, Kasidolska Voda kojoj je izvor u Kasidolima. Dolazi iz kobiljskih dolina, protjeèe kroz Kobiljdolsko i Mladièko Polje, Kotorac, ni¾e koga se razdvaja na dva kraka, od kojih jedan teèe kroza selo Butmir, a drugi ju¾no od sela, pa se sastaju pod selom i utjeèu u ®eljeznicu vi¹e Ilid¾e.

Rijeka _Dobrinja_ izvire u Topliku i teèe kroz Toplik, Lukavicu, Dobrinju Neðariæe, Gornji Stup, Dojnji Stup i Otes i utjeèe u Bosnu ni¾e Dogloda. Ova se reèica u selu Lukavica zove Lukavica, a od sela Dobrinje do u¹æa u Bosnu zove se Dobrinja. S desne je strane pritoæica Dobrinji miljeviæski potok _Lukavac_ koji izvire u vrh Miljeviæa, protjeèe kroz Miljeviæe i jedan dio Lukavice i utjeèe u Dobrinju vi¹e sela Dobrinje.

_Miljacka_ teèe od Sarajeva kroza sela mahale Doca, zatim izmeðu Ali-pa¹ina Polja i polja baæevskih i brije¹æanskih, iznad Dogloda, gdje utjeèe u Bosnu. Miljacki su pritoèice s lijeve strane: potok _Kovaèiæi_ koji utjeèe vi¹e Grbavice i Potok ispod Brijesta koji teèe izmeðu Rasna i ©vrakina Sela i utjeèe kod Èengiæa konaka. S desne su joj strane pritoke: potok Buèa koji potjeèe od izvora u stranama Huma i Orliæa i teèe dolinom izmeðu njih kroz Dolac i utjeèe u Miljacku kod Velikih Drveta. Zatim potok _Su¹ica_ koji dijeli Sarajevo od sela Pofaliæa i utjeèe vi¹e Grbavice; _Boljakov Potok_ koji izvire u Boljacima i <str:10/str:11> utjeèe ni¾e ovog kod Alipa¹ina Mosta; _Railovaèki Potok_, èiji je izvor u strani sela Railovca, a teèe niz Baèièko Polje i utjeèe ni¾e sela Baèiæa.

Jo¹ s desne strane utjeèu u Bosnu potok _Lepenica_ koji potièe ispod ®uèi, teèe kroza Zabrðe i utjeèe prema Reljevu u dnu Zabrðskog Polja, i rijeka _Vogo¹ta_ koja potjeèe od Skakavca i dijeli sela Vogo¹tu i Ugosko, utjeèe na Priboju Bosne. -- Vogo¹ti su pritoèice u opsegu ove oblasti potoci Udljikovac, Hotonj i Obrovac.

Lijeve su pritoèice Bosni: _©æavac_ koji izvire u njivama ni¾e Vrela Bosne i utjeèe kod bosanske æuprije. Zatim rijeka _Zujevina_ koja teèe istoèno od sela Bla¾uja pa se vi¹e Slatine dijeli na dva kraka, od kojih jedan teèe kroza Slatinu iznad Pa¹inih Tukova i utjeèe vi¹e Karamusiæa, a drugi teèe povrh Slatine kraj Pa¹inice kule kroza selo Osijek i utjeèe ni¾e ovog u Bosnu. Zujevini su pritoèice: potok Rakovica koji teèe ispod Rogaèiæa i utjeèe u Bla¾ujskom Polju; potok _Vreoca_ koji izvire pod Vuèinama i utjeèe odmah ni¾e glavnog druma; Potok _Kasidolski_ koji teèe kroz Kasidole i utjeèe u polju ni¾e sela. Druge su pritoke Bosni: _Potok Tri¹evinjski_ koji teèe kroz Butinjsko Polje iz Strana Vinogradskih i utjeèe u dnu polja u Bosnu. _Potok Mrtvica_ koji teèe izmeðu Mihailoviæa i Bojnika i utjeèe u dnu Butinjskog polja. Potok bjelugoviæski _Kamenjaèa_ koji teèe iz Ahatoviæa ispod Bjelugoviæa i utjeèe ni¾e ovih u Bosnu. _Potok Reljevski_ koji potjeèe iz strana reljevskih, teèe kroz Reljevo i utjeèe ni¾e sela u Bosnu. _Potok Reèièki_ koji dolazi iz sela Reèice, teèe pokraj bogoslovije i utjeèe ni¾e kuæa zavodskih.

Rijeka Bosna na izvoru bude jaka u proljeæe kad se snjegovi tope na planini Igmanu, gdje voda ponire i dolazi na izvore ispod Igmana. U daljem toku nadolazi <str:11/str:12> i biva jaka kad nabujaju i pridoðu njene pritoèice. Kad je, kako se veli, Bosna velika prekrili sve Butinjsko Polje, pa se izljeva i po poljima ispod Dogloda, Crnotine, Reljeva i Zabrða. Pri nadola¾enju Bosna potkopava obale i mijenja tok, zbog èega su mnoge ade oko njena korita od bosanske æuprije do pod Reljevo. Gdje se izlije i le¾i tu nanosi naplavak i gnoji zemlju.

Miljacka i Dobrinja malo su br¾eg toka. Nadolaze iz brda za doba velikih ki¹a i u proljeæe kad se snjegovi tope. Miljacka takoðe nosi obale i mijenja korito, ali gdje se izlije tu natapa i gnoji. Dobrinja, pak, slabo mijenja korito, a gdje se izlije snosi zemlju.

Najvalovitije su ®eljeznica i Zujevina koje dolaze iz velikih brda, primaju u se valovite potoke dok nastupe u Sarajevsko Polje i kad u jesen ili proljeæe nadoðu izliju se i snose okolne njive i livade. S toga im je korito vrlo ¹iroko i pjeskovito sa ¹ljunkom, a na mnogim su mjestima zbog toga njive i livade pjeskovite.

Potok Veèerica takoðe nadolazi kad se tope snjegovi u Igman-planini, ali ne snosi njive nego se izljeva po poljima oko korita i gnoji ih.

Ostali manji potoci nadolaze kad su velike ki¹e, inaèe nijesu jaki i mnogi od njih ljeti kad su su¹e sasvim presu¹e i samo se po koritu poznaju. Kovaèiæki Potok, Lepenica i Vrela imaju jake izvore i nikad ne presu¹uju, jer im je i utok blizu izvora. ©æavac meðutim nadolazi kad su najveæe su¹e, a kad su svuda povodni onda je najmanji. Èim ©æavac za vrijeme su¹a poène opadati seljaci tvrdo vjeruju da æe nastupiti ki¹e i veliki povodnji.

Osim ovih rijeka i potoka Sarajevsko Polje, prema drugim krajevima sarajevske okoline, ima i dosta izvorske vode. Najvi¹e je izvora po bre¾uljcima i stranama <str:12/str:13> oko ravnice Sarajevskog Polja, zatim po selima ispod Igman-planine i u nekim selima po ravnici. U selima gdje nema izvora imaju iskopani bunarovi sa izvorskom vodom.